Medvednica.info: Špilja Veternica

Špilja Veternica zaštićena je 1979. godine kao geomorfološki spomenik prirode. Smještena je na jugozapadnom dijelu Medvednice, udaljena samo 9 km od centra Zagreba. Sa 7,1 km ukupne dužine svih kanala, Veternica je četvrta špilja u Hrvatskoj. Glavni kanal dugačak je 2,6 km, od čega je prvih 380 m elektrificirano i uređeno za turistički obilazak.

Veternica predstavlja značajan paleontološki i arheološki lokalitet. Jedno je od najbogatijih nalazišta špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus) te druge pleistocenske faune (kirhberški nosorog, golemi jelen, leopard, spiljski lav, itd.).

U špilji su nađeni ostaci ognjišta i brojni artefakti (kameno oruđe i oružje) koje je pripadalo suvremenicima krapinskog neandertalskog pračovjeka, čija starost je utvrđena na oko 40.000 godina. Špilja Veternica služila je paleolitičkom lovcima kao sklonište ili boravište. U mlađim naslagama Veternice (neolitik, brončano doba) nađeno je nekoliko dobro očuvanih lubanja vrste Homo sapiens, te fragmenti keramike i zemljanih posuda, ukrasa itd. što svjedoči o postojanju "grobnice iz neolitika". Isto tako, nađeni su neki predmeti iz rimskog doba (svjetiljka uljanica, kopča rimskog vojnika, novčići).

1950. godine planinari i speleolozi planinarskog društva Željezničar uređuju prvi dio špilje radi lakše prohodnosti i postavljaju se vrata na ulazu. Prvobitna vrata su nakon nekoliko godina razvaljena i zatim se postavljanju druga koja se i danas nalaze na ulazu u glavni kanal špilje. Do trenutka dok nisu bila postavljena vrata, špilja je bila izložena devastaciji - prvih 380 m koji su lako prohodni, skoro uopće nemaju stalaktita jer su ih posjetitelji kidali i iznosili, te su se i potpisivali na zidove špilje.

2001. godine Javna ustanova "Park prirode Medvednica" uređuje pristupnu planinarsku stazu od P.D. "Glavica" do špilje Veternice, postavlja nove table i klupe, u cijelosti obnavlja električnu instalaciju u špilji, te tiska brošuru "Špilja Veternica – geomorfološki spomenik prirode" na hrvatskom i engleskom. Tako obnovljena, špilja je otvorena za posjećivanje 20. svibnja 2002. godine.

Velika biološka vrijednost Veternice leži u činjenici da špilju naseljava čak 14 zaštićenih vrsta šišmiša, te nekoliko rijetkih i endemskih vrsta podzemnih beskralježnjaka.